SEMELJCI
Kao najveće i stanovništvom najbrojnije u općini, naselje Semeljci općinsko je središte. Prostire se na površini od 26 km² pa je gustoća naseljenosti gotovo 60 stanovnika po četvornom kilometru. Naselje je smješteno na sjevernom rubu Đakovačkog ravnjaka. Još u srednjem vijeku Turci su ga držali kao svoj spahiluk. U vrijeme turske ofenzive na Beč selo je potpuno propalo i tek je 1698. obnovljeno naseljavanjem stanovništva iz raznih zbjegova. Biskup Nikola Ogramić dao im je tada posebne povlastice oslobodivši ih tlake i raznih davanja, ali su zato svi sposobni muškarci morali služiti u biskupovoj tjelesnoj straži. U Semeljcima je 1702. bilo 14 katoličkih kuća. Zbog nagloga je širenja sela 1754. osnovana crkvena župa i s 95 kuća još u istom stoljeću Semeljci su postali jedno od najvećih naselja biskupova vlastelinstva. U prvoj polovini 19. st. selo nazaduje, obitelji se iseljavaju, a epidemija kosi preostalo stanovništvo. Od 1860. naseljavaju se Nijemci i Mađari, a nakon 1945. velik dio njemačkoga stanovništva stradava i iseljava. No, to nije spriječilo stalan rast i razvitak mjesta do današnjih dana, te je jedno od najnaprednijih općinskih središta u regiji.